Flood Information

Somoan



 

 

 

LOLOGA  

Lapataiga mole Lolo:  

E tele ma eseese ituaiga Lolo

Lologa ma Tafega ma Tulafono ole Saogalemu

Fuafuaga

Fa’atatauga mo Fa’alavelave Matuia

Ina ua e silafiaina ma fa’afofoga i  lapataiga i Lologa

A o ile taimi o Lologa, male taimi e uma ai le Lolo

A fai ae te manaomia ona  fa’atulai ese mai oe mai lou fale

SILASILA MO MEA NEI:

Pe a uma le Lolo

Le soifua maloloina

Fa’amamaina o mea ua fa’aleagaina ile Lolo

Sauniuni loa mole galuega ole fa’amamaina o mea ua fa’aleagaina

 

 

O LE A LE LOLOGA ?

O Lologa ole vaega lea ole tatou soifuaga fa’anatura e afua mai i Vai ma Vaitafe ile vaitau o Timuga i totonu ole tatou Atonu’u. O nisi o nei Lologa e iloga Vaitau e tutupu ai ile taumafanafana, ma ole a tatafe i vanu ma fa’atumulia ai alavai ise taimi vave. O nisi, o Lologa ole a sili atu ona vave, e afua mai ile tetele o timuga. E taua ia o Tafega ma Lologa ole a tatafe malosi ma ole a papa foi i luga o augutu o Vaitafe ma tafefea ai le tele o mea i ona ala.

 I le taimi o uluai timuga, ole tele o le suavai ole a goto ile eleele. Ole mea lena e taua ole [initial loss]  uluai magoto, ma o ina ole a fai ai se fa’atatauga e fuafua ai ni Lologa. A fai la ole a pau pea ni uaga ole le mafai loa ona talia e le eleele le suavai ma ole a tafe loa i luga ole laufanua ma ole pa solo ma tutumu foi fa’atanoa ma isi o mea na faia e tagata e fa’aputu i ai le suavai ma tafe atu loa i Alavai ma Vaitafe. 

A fai ole a o’o atu le tele ole suvai ile fua e sili atu i lo le malosi e mafai ona gafatia e Fa’atanoa ma Vaitafe, o le a fa’apena loa ona pa pa Vaitafe ma ole a Lolo loa.O fuafuaga ua uma ona fa’ata’atitia mo le fua fua  ile malosi male maualuga o Lologa fa’apea foi male malosi ole a o’o i ai, fa’apea male tele o nisi fa’ata’atiaga, ole a mafai ona silafia. 

O le Ofisa tu Totonu mo Fa’aaliga, ole mafai loa ona fa’asilasila atu se vaiga ile lumanai e fuafua fa’atatau i nei Timuga pe a fai e fa’aona pa pa ai Vaitafe ma sili atu i ona puipuiga. 

O nai Vaitafe laiti, ae maise lava Vai e tau lalata i Vaitafe tetele ole a vave ona fa’atumulia i ona augutu ma sili atu i lona fua masani ile taimi o Uaga mamafa ma ole a tupu ai ni Tafega.Ia manatua e laititi le va ole lapataiga e tu’uina atu e le Ofisa ma le taimi o nei tafega ma lologa, ma e tatau ai ona ona vave foi le gaoioiga mo le fa’asaoina o soifua ma mea aoga. 

O lou Itumalo ole a tu’uina atu lapataiga ma fuafuaga mo nei

timuga e fa’aono tutupu mai ai ni Tafega ma Lologa.O le matafai oi lava le na a lou Itumalo pe a fai ole a agai mai nei tulaga. O le a latou tu’uina atu lapataiga ma fautuaga fa’apea foi ma fa’aaliga i tagata lautele.O lona uiga, e tatau ona  mataituina mea e tatau ona fai, ia silafia fa’aaliga, ma ia sauniuni mo le fa’atinoina pe a talafegai ai. 

A fai ole tu’uina mai se Lipoti ale Ofisa ole Va’ai Fetu se tala ole Tau ma fa’asilasila atu ai ole a fa’aona tupu mai ni Lologa ma ni Tafega, ole a tu’u atu loa ni fautuaga e uiga i lea tulaga. Ia manatua, so’o se lapataiga lava e uga i Lologa e manaomia lava le vave ole gaigoina e fa’atino ai ae maise lava pe a fai o loo e nofo ise fanua e masani ona lavea i Lologa. O lenei ituaiga Lologa e le mafai ona alo tamala i ai lou Itumalo, ma e nofo uta ma fa’atauaina le fa’asalalauina atu i tagata lautele i so’o se ala e mafai ona tu’u ina atu ai.. 

O le ki o nei mea uma ole sauniuni lea. E tatau lava i tagata uma ole Nu’u ona silafia le fua maualuga o Vaitafe ile fa’atusatusa atu i lona alalafaga po’o lona fale.E tatau lava ona silafia lona fanua ile tala fa’atusatusa ile maualuga po’o le maualalo ile fa’atusatusa atu lea ile levo o Vaitafe, aua o ina tonu lava e sili ona taua i le vaiga a le Ofisa ole Tau. E tatau lava i a te oe ona i ai  sau fa’atatauga mo le fa’agae’e i mea maualuluga mole puipuiga o le saogalemu pe a fai fa’aona o’o mai  Lologa i lou nofoaga.

  

Lapataiga nei mo Lologa :   

Lologa Laiti: 

O le a tapuni ni auala tavale laiti ma ole a fa’apea foi on lilofia aualalaupapa maualalalo ile suavai ma avea ma fa’alavelave i tagata lautele.Ole a maualuga lona fua ile fetaulaiga ma Vaitafe ile agai atu i luga  po’o le faiuga foi i le fetauaiga male i’u.

 Lologa feolo: 

O le a a’afia ai se vaega tele o ni laufanua maualalalo ma e tatau ai ona fa’aaunu’ua ai fale ma ave ese lafumanu ma ave i ni laufanua maualuluga. Ole a le taumateina ole lolofia foi Aualalaupapa taua mo ta’avale afi.

 Lologa matuia:

 O le a a’afia ai se vaega tele ole Nu’u ma ole a motusia ai le feso’otaiga ma Taulaga fa’apea foi ma Laumua. Ole a matuai afaina lava Ala o ta’avale ma Nofoa Afi ae le gata foi i lea ole a fa’apea foi le motusia o feso’otaiga ma ole a fa’aaunu’ua foi le tele o tagata mai i o latou fale.

 

E ESE ESE FOLIGA O LOLOGA.

Tafega ma Lologa i Alavai.

O le tele o Alavai i Brisbane ma Ipswich, e vave tele le Lolo ma tafe pe tetele ni Uaga.O ia Lologa ma Tafega e vave ona tupu ma e vave foi ona maui atu. O nisi o nei Lolo e maui pe uma foi ae lei atoa le 12 itula. 

O Tafega ma Lologa e tutupu ile tele o Alavai. O nisi o taimi, a tetele Uaga i se Pitonu’u ile taimi o Faititili ma Timuga, ole a lolo ma tafe na ose Alavai e tasi. E masani lava ona tupu i ni vanu matutu,  ia po’o vaega foi o lo’o nonofo ai tagata. O le tele o nei Tafega matuia, e tutupu mai ona o gasologa ole Tau i lea pitonu’u ma afua ai ni timuga mamafa i totonu ole 24 itula o timu fa’asoloatoa.

 

BACK

 

Lologa i Viatafe.

O nei lologa o Vaitafe e umi atu se taimi e lolo ma tafe ai mai lo le lolo ole Alavai. O le Vaitafe e tuputupu malie i luga  ma fa’apena foi lona maui malie atu, ma o’o atu lava ile Vaiaso atoa o maualuga lava le fua ole suavai. 

O le lolofia o Vaitafe, ole soifuaga lava fa’anatura ole tatou soifuaga nei.E tutupu lologa pe tetele ni uaga i vaitau o Timuga ma fa’atumulia ai augutu o Vaitafe ise taimi vave.E masani ona tetele timuga pe a fai e taia ise siusiu mate ose Afa p’o le fetauaiga ole vevela male malulu ma toulu ai ni uaga malolosi ma lolo ai. O le tele foi o Vaitafe e eseese a latou gaioiga i taimi pe lolo. 

Manatua foi e tatau ona e silafiaina e aafia foi le fua ole loloto ole Vaitafe ona ole Sami i lona sua ma toe pe atu. E fa’atauaina ai lava lou fa’afofoga ile tala ile tau ma maitau foi le fua ole maualuga ole Vaitafe.

 

Lologa A’itua:

Manatua foi, a fai ole tafe mai se lolo mai i Alavai ma tau mai ile Vaitafe tele ole a toe unai atu le vai mai lea Alavai ma toe foi ile mea o lo’o agai mai ai. O ina, ole a lavea foi i Lologa  a e matua’i a’afia ai lava le fetaulaiga o nei Vaitafe. fa’apea foi ma laufanua maualalalo male mafolafola. Ua taua le nei lolo ole [ Backwater Flooding ]

 

Lologa i Gataifale:

O le tetele ole gaoioiga ole savili mafanafana male fetaiaiga male ea malulu ua mafua lea ile taviliga malosi ole ea maualalo male malulu ua tutupu ai ni matamatagi malolosi ma ua unai mai le sami ile fogaeleele, maise lava taimi ole  faga’e ole tai, ma lolofia ai laufanua. O le a fa’apea ona punitia ai auala sola, ma fa’apea foi ona le uia ona ole maualuga ole lolovai.

 

Matagi to Fa’ata’uta’u mai.                         

O le osofa’i mai o Afa  male timu, e fa’ateleina ai le fua ole vai ona ole gaoioina ole ea i lona tulaga maualalo ma mafua ai ni faputuga o matagi malolosi ma fatupu ai le suvai ile aga’imai i lalo. 

O se tulaga taua tele lea ona ole suavai ole timu ole a maua mai ai, ae tatau ona silafia foi male matautia ole nei tulaga pe a’afia ai ma ni matagi malolosi. E fa’apea foi ona afaina pe a fai ole a nofo i ile Gataifale i lona tulaga e a’a fia ai lona loloto ma lona papau. O le a matua matautia lava lona taunu’uga. 

I vaega o laufanua tali tala tutusa le mauluga ole fua ole sua ole tai male fua ole lolofia, ole a lepine i na laufanua ona o’o i ai se Lologa pe oso fa’i mai e nei Afa ma timuga. 
O se tasi o nei vaega e To Fa’atautau mai ma lolofia ai laufanua e afua mai lea ini Mafuie ma e taua o Galu Lolo.

 

O Lologa i Taulaga ma Laumua:

O le laufanua ua vaeluina ini vaega se nei, muamua ole fato’aina mo fa’atoaga, ma vaomatua. O Taulaga ma Laumua o lo’o i ia le tele o alatele ma paka o ta’avale ma fale, ua faigata ona mitiia ma tafe ai le suavai i lona natura e masani ai.

O le fa’afitauli ua tupu mai nei, ua fa’aluaina pe fa’aonoina le tuai ona miti ia le suavai mai lo le mea sa masani.A fai la ae lolo ia Taulaga po’o Laumua ole a avea alataavale ma ala ole Vai e pei ose Vaitafe, o  potu i lalo o fale ole a avea ma mailei ole oti pe a o’o ina lolofia.

 

Tafega ma Lologa:

E ia vaega e tatau ona manatua e iloa ai le Tafega ma Lologa. O ki nei e lua, muamua ole mamafa o Uaga ma le [intensity] male umi o toulu Uaga [duration]. O vaega o le Nu’u o loo a’afia, ole tulaga ole Eleele, ma la’au po’o se matia o lo’o ola ai i luga, po’o le ai foi ose mea o ola ai. E taua tele lea mole fuafuaga i nei lologa.

O Tafega o nei Lologa e vava tele ona tupu mai i nai minute i totonu o nai itula talu ona toulu ni uaga mamafa, po’o le pa pa foi o Fa’atanoa. Manatua o nei Tafega  malolosi e mafai ona fuli ni ma’a lapopoa, ma lia’i i luga la’au, talepe fale ma alalaupapa, ma eli foi nisi o alavai fou. O le televave ole tupu mai o nei Lologa, e o’o atu ile 6 mita lona maualuga. E o’o lava ile nei Itumalo o Ipswich e o’o lona vave ile 3 mita po’o le sili atu foi. O nei Tafega ma Lologa fa’apea foi timuga mamafa, e fai fo’i ma amoti o ni solo palapala tetele. Manatua, ole tele o taimi ole soifuaga ole a le mafai ona e maua pea ni Lapataiga ma ni Fautuaga mo nei Lologa ma Tafega matautia ona ole vave tele ona tupu ma o’o mai. Ole tele o soifua maumau na tutupu mai i nei ituaga Lolo ma Tafega.

O le tele foi nei Lologa ma Tafega e tutupu ma ile alu lemu ole matagi ma faititili ma toulu ai timuga tetele i se vaega ole Laufanua. E faapena ona a’afia pe a asiasi fa’alua pe fa’a tolu i ai lenei matagi. E fa’apena ona lolo pe a’afia i timuga mamafa o Afa Saikolone i taimi ole Taumafanafana.

O le tele foi o taimi, e tafefea ai otaota ma afaina le alavai ma punitia ai le tafe ole Vai, ma ole a avea lea ma tulaga ole lolofia ai laufanua i luga atu, ma a fai ae fa’afua se’ia ona toe matala lea poloka, ole a fa’apena foi ona lolofia ai lalo atu o nei Vai.

O le tele fo’i o Vanu ma Omoomo, fa’apea foi Vaitafe mamate, ole a vavave ona tutumu ma pa pa.

 

BACK

 

O nai fa’ata’ita’iga nei mai Lologa ma Tafega na tutupu ile Itumalo o Ipswich.

Ia Tesema  ile Tausaga e 1991, na lolo ai le Alavai i Bundamber, Ipswich, Qld

Na lolo ai ma tafe ai lea Vai ma e tusa male 15 minute ae o’o atu lona loloto ile 1.5 mita. Na mafua nei lologa ina ua pau ni timuga mamafa i lea laufanua mo ni nai aso. Na le gafatia e lenei Alavai ona talitali la pa mai ole suavai ma na o’o atu ai loa ile 1.5 mita le mauluga mai le lolo e masani ai.

Na matua’i tele ni fale ma ni mea aoga na fa’aleagaina ina ua pa le vai. Na matauina le mafai e pa piliki ona puipuia le malosi tele ole tafega, ma sa tele naua ni oloa ma fale faigaluega fa’aleagain. E le gata i lea, ae sa fa’apea fo’i  fale o tagata i lea Lolo ma Tafega. Ae ole mea e sili ai ona sa leai se ola na maumau ai.

 

Tulafono ole puipuiga ole saogalemu i taimi o Lologa ma Tafega. 

Manatua foi, o ave malolosi o nei Tafega e matuai saoasaoa ma malolosi tele. E pei ona tau atu e mafai ona fuli ma’a tetele, o la’au, o fale o alalaupapa, ma eli foi se isi alavai fou.O galu foi o’o lona mauluga i le 3 po’o 6 mita le maualuluga. Ma talu ai ona ole vave ona tupu mai, ole a le ai foi se taimi e logoina ai oe ole a tupu mai nei faigata.

I le taimi lava ete silafia ai lapataiga po’o le taimi foi ole a e masalo mia ai ole o’o mai nei lologa ma tafega, ia au loa nei e fa’atamala ile fa’asaoina o oe, aua ete  leiloa pe nao nai sekone ae o’o mai.

·      Alu ese vave mai laufanua e fa’aona lolofia,e pei o laufanua maualalo, o vanu, o omoomo, o va apiapi alavai pepe, ma isi.

·      Aloese mai vaega o lo’o lolofia ma laufanua o lo’o tatafe. Aua nei e taumafai e te savali ma sopoia se lolo o lo’o sili atu i ou tuli vae lona loloto.

·      A fai o e aveina se ta’avale, e ao lava ona e silafia le loloto ose vai ua tafe ma ufitia ai se omo ole alatele ae e te lei sopoia. Manatua, o nei tafega e fa’aona tafea ai le auala.

·     A fai ae pe le ta’avale i totonu ole tafe ina o e taumafai e sopoia, ia vave ona e lafoai ma sola i se mea maualuga. E le taumateina ona vave ona lolofia le ta’avale ma a’afia ai le pasese ma tafea loa.

·      Ia mataalia ma ala lau va’ai pe a fai ole po, aua e faigata ona iloa nei lofia ile po.

·     Aua nei e pakaina lau ta’avale i tafatafa o Vaitafe ma laufanua e fa’aono a’afia i ni Tafega ma Lologa, ae maise lava pe e silafia ole tala ile Tau e fa’aletonu.

·     I vaitaimi o fesoasoani mo Lologa ma tafega, ia manatua ki lau la’au fa’alogologo, p’o lau televise. O fautuaga ma fa’aaliga mai le Ofisa ole Tau fa’apea fautuaga ma lapataiga mai le Ofisa o Fesoasoani mo Fa’alavelave Fa’afuasei e taua tele mo lou laveai.

Ole tele o Lologa ma Tafega e tutupu ile po....Ia sauniuni mo gaoioiga fa’avavave.

E fa’apefea ona maumau lou ola ile afa mita po’o le sili atu foi le loloto ole suavai?. Ia silafia lelei ole fua ole mamafa ole suavai ile mita fa’atafafa e tusa male 1000 kg, ae a fai e tafe mai, e tusa male 2 ile 3 mita ile sekone.

 

BACK

 

FUAFUAGA 

Fuafuaga mo le Lumanai

Ia ia se mea e o i ai pe a fai ole a logoina mai e fa’atu’ufuaina lou fale ma lou fanua. Ia i ai se filifiliga mautu e fa’ata’atia e pei ole fale o lau uo, po’o le fale talimalo i se isi taulaga, po’o se lafiga lelei foi. Ia silafia uma e lou aiga lau fuafuaga ua i ai.

Ia silafia lelei ni lamatiaga o tafega ma lologa i lou Nu’u. Mo lou silafia, ia feso’ota’i atu i lou Itumalo po’o le matagaluega mo Fa’alaelave Fa’afuasei a lou Sitete o lo’o i totonu o lou Itumalo.Sei taga’i i lau Inisiua po’o le Inisiua foi o lou nofo mautotogi. Fa’afeso’ota’i atu ile Kamupani Inisiua ma fesili pe fa’apefea ona fai le inisiua mo Lologa ma Tafega.

Ia silafia lelei o lologa ma tafega e tutupu i itu uma o Ausitalia.

Silafia natura e fa’ailoa mai ai Lologa.

 

Fa’afofoga mo:

  • Faititili i lona ta’alili mamao mai, ma ua fotua’i mamao mai. O na faititili ma matagi pe le taumateina ole a agai mai i lou nu’u.

Taga’i mo mea nei:

  • Vave ona tupu i luga le suavai.

O fua o le maualuga ole timu ma vaitafe e taua tele lea ile Ofisa o Fa’alavelave Fa’afuasei i lou Nu’u mo le fuafuaga mo ni Lologa ma Tafeaga e fa’aona trutupu mai, ma fa’apea ona fuafua i ai a latou tapegana. O lapataiga e vave ona fa’asalalau mo tagata lautele, e taua tele lea mole fa’asaoina o soifua. Ua i ai nei nisi o vaega ole Atonuu ni masini otomeki e mafai ai ona lapataia mai ni lologa i nu’u e masani ona tutupu a’afia ai.

Fa’a feso’otai lou Itumalo mo nisi fa’amatalaga e uiga i le fa’aataotoga o Lapataiga mo Lologa i totonu o lou Itumalo.

Manatua:

Ia manatu, ole 6 inisi le loloto ole tafega e mafai lava ona lia’i ai oe mai oe vae, ma e mafai foi ona tafea ai lau ta’avale ile tafega malosi e tusa lona loloto male lua futu.

Aua nei e taumafai e te sopopia, savali, pe aau, pe alu foi ile ta’avale i ni tafega malolosi.

  A fai e te taunu’u mai ise lologa, taofi  ma toe foi i seisi auala.

A’o lei o’o mai le Lolo: 

O a mea e tatau ona fai?

  • Etatau ona e malamalama lelei i uiga o upu nei MAJOR  lona uiga e matautia po’o le tele, MODERATE lona uiga e feololo e le tele, MINOR lona uiga e laititi. O upu na ole a fa’amatala mai ai le ituaiga o lolo e le Ofisa ole Tau, ma fuafua i ai lou fale ma lou fanua pe fa’amata ole a a’afia.

  • Ia silafia lelei le tala fa’asolopito ma Fuafuaga fa’ata’atia a lou Itumalo po’o lou Nu’u mole tu’ufua ina male o ese atu i nofoaga e saogalemu. Ia silafia ia fa’afitauli o lologa ma le maualuga o fua o Vaitafe.

  • E lolo so’o ea lou Nu’u ?.


  • A fai e masani ona lolo, ia lava sauni e o i laufanua maualuluga, ia silafia lou ala pe a fa’aaunu’ua oe.

  • Ia fa’atumu le penisini o lau ta’avale, ina nei motusia le Eletise ma pepe foi pamupenisini mose taimi umi, ma le mafai ai ona mau se penisini o lau ta’avale.

  • Ia lava se suavai mama mole taumafa ua tu’u lelei i tapu taele ma nisi foi o fagu po’o pakete, aua, nei motusia foi le alavai inu.

  • Ia lava ni mea’i fa’aleoleo maise lava taumafa e faigofie ona fa’avela aua ole a leai foi se aisa malulu pe a motusia le eletise.

  • Ia i ai se Pusa o fesoasoani muamua First Aid supplies mo le aiga.

  • Ia i ai se Letio e alu i ma’a moli, o se ogaumu e fa’aleoleo mo kuka, ma se moli uila o lo’o lelei atoatoa.

I taimi uma lava: 

  • Ia fa’afofoga i lau leitio, po’o lau T.V. televise mo tala fou i le Lolo.

  • Ole tulafono mole fa’asaoina o soifua i lologa e ese le faigofie:

 

Ia agai mo laufanua maualuluga, ma tau mamao ese mai le lolo!.

Fuafua mo Fa’alavelave matuia 

Fuafuaga mo Aiga i taimi fa’alavelave matuia:

E tatau lava i aiga uma ona sauniuni mo fa’alavelave faigata i lo latou pitonu’u.O aiga uma lava ua fautuaina e nofo sauniuni ma ia ia se fuafuaga fa’ata’atia mo aiga mo taimi o fa’alavelave matuia.

  • O fea lou aiga ile taimi o fa’alavelave matuia?. O lo’o i galuega, aoga, po’o i totonu foi ole ta’avale.

  • E fa’apefea ona e mauaina?. Fa’amata o e silafiaina o lo’o saogalemu?.

  • O nei fa’alavelave matuia e taumate ole a fa’amalosia ai oe e te fesoasoani i lou tuaoi mole fa’aaunu’uaina, po’o le mafai foi ona e tu’ua lou fale.

  • O le a le mea e te faia pe a motusia le vai inu, kesi, eletise, ma telefoni?.

 

BACK

 

Ole Fuafuaga mo Fa’alavelave Mtuia

  1. 1. Ia fa’amaopopo uma mai fautuaga ma ia silafia lelei fa’afitauli ma faigata e a’afia ai lou Nu’u. Ia feso’otai atu i le Ofisa o Fesoasoani mo Fa’alavelave o lou Sitete o lo’o i lou Itumalo o [ Ipswich ] Fesili i ai po’o a ituaiga fa’alavelave e fa’aono tupu mai, ma pe fa’apefea foi ona e tali atu i nei fa’afitauli.

Ia e silafia ina ia fa’ailo o lo’o i totonu o lou nu’u, fa’apea foi fa’ailoga ma Fuafuaga mo le fa’atu’ufuaina o lou nu’u

  1. 2. Ia fa’atalanoa lou aiga ma fai se FUAFUAGA fa’ata’atia. Filifili se vaega i fafo o lou fale e potopoto i ai i taimi o fa’alavelave, e pei ose mu, po’o se mea mamao atu mai lou pitonu’u e fuafua ina nei e le tou saofia mai i lou fale. E lelei ona feso’otai i au uo po’o lou aiga o taumamao ma lou pitonu’u. E lelei foi pe a fai se fuafuaga ale aiga ma logo foi lou aiga ma au uo o tau mamao atu ma lou Taulaga ina nei vaevaeina le aiga i taimi e fa’atu’ufuaina ai lou fale.

Fa’atinoina o lau Fuafuaga:   (Implement)

  1. Ia ia numera o fesoasoani mo fa’alavelave i tafatafa o lau telefoni.

  2. Fau i totonu o lou fale mea nei mo le puipuiga o lou saogalemu. Ia i ai ni masini latou te fa’ailo mai le asu ose mu, fa’apea foi ni fagu e titina ai se mu.

  3. Ia silasila totoa i mea e fa’aona toulu i lalo po’o le tau lalata foi i mata afi, ma tupu ai se mu.

  4. E tatau foi ona silafia e tagata o lou aiga nai fuafuaga mole saogalemu CPR fesoasoani muamua, fa’aaogaina o fagu tineimu, ole tapeina ole vai male kesi, fa’apea foi le eletise.

  5. A’oa’o tamaiti ile fa’aaogaina ole telefoni pe a vili mo fesoasoai vave e pei ole numera ole 000 po’o le vili foi  mo se fesoasoani muamua  mo fa’alavelave i totonu o lou Itumalo.

  6. Ia i ai ma lava tapegana mo fa’alavelave  fa’afuasei ia tala feagai ma le tolu o aso.

  7. Fai se fuafuaga mo au manu lata fale, po’o isi foi meaola.

  8. Ia silafia lelei ou auala fa’apea foi le laufanua mo lou saogalemu i taimi o lou fa’aaunu’ua.

  9. Manatu foi, e tatau ona teu foi i lau fa’aputuga o mae fa’aagag mo fa’alavelave i lou fale fa’atasi ai mase sauniuniga fa’aagag mo le tu’ufua ina o lou fale ma lou fanua. Ia teu i ato po’o ni pusa e mafai ona fa’afaigofie ona ave  i lau solaaga. E pei o ato fa’afafa ma isi mea mole puipuiga mai le susu. Va’ai lelei pepa aoga o lou aiga ina ia malu puipuia ise pepa plastic, ma ia i ai foi se pusa mole fesoasoani muamua i tua o lau ta’avale.

 

A FAI LOA UA E SILAFIAINA LAPATAIGA MO LOLOGA 

Gaoioi loa  ile fa’atinoina o ia lapataiga

  • A fai ae fautua mai e fa’atu’ufuaina lou fale ma lou fanua, ia au loa nei e toe fa’atali ae usitai ma fai loa.

  • Ia o loa i vaega ua fuafuaina e fa’asaoina ai le aiga ao lei o’o mai le lolo ma motusia ai le ala.

  • Fa’afofoga i lau leitio  po’o lau TV mo nisi fa’aliga ma fautuaga.

  • Talanoa i lou tuaoi po’o ua ia silafiaina  nei lapataiga.

  • Ia teu maualuluga meaaoga o lou fale fuafua ile maualuga ole lolo. Tu’u i luga o moega po’o le faalo po’o le falealuga o lou fale.

  • Ave lapisi Vailaau oona i mea maualuga e malu puipuia ai.

  • Saisai mea e fa’aona tafefea ma fa’aleagaina ai na maeaoga.

  • Puipui pe ave foi i se laufanua e puipui ai ola o lafu manu ma masini faigaluega.

  • Afai o laufanua e fa’aona lolofia , ia ave i se laufanua maualuga.

  • Fa’atumu lau ta’avale ile penisini.

  • Va’ai lau fa’aputuga mo Fa’alavelave Fa’afuasei, silasila po’o lava vai inu.


Sapalai mo Fa’alavelave Matuia:

  • Ia i ai se pusa mo fesoasoani muamua, fa’apea foi vaila’au mai le Fomai ma vaila’au foi e fa’atau mai e oe.

  • Ia i ai se fa’aputuga [sapalai] o meaa’i tu’u apa mase talaapa fuafua mole tolu aso.

  • Ia manatua e12 lita po’o le 3 taloge vai mo le tagata e fa’aaogaina mole tolu aso

  • Ia i ai ni ofu mole puipuiga ole sagalemu ma ofu ole timu.

  • Ia i ai se letio e alu ini ma’a moliuila ma ni ma’a fa’aleoleo.

  • Ia i ai ni mea fa’aleoleo fa’apitoa mo tagata laiti [ pepe ] po’o tagata [mamatutua].

  • Pe tusa male tasi le ofu male tasi le pea se’evae e sui ai lavalava ma se’evae.

  • Tasi le palanikeke  po’o se ieafu mafanafana po’o se taga e moe ai.

  • Manatua se pusa o mea faigaluega e i ai se samala, sikulutalaiva, senaifi, mase sipena fa’asolo mo fesoasoani vave.

  • Ia i ai ni fesoasoani fa’apitoa mo pepe, tagata matutua, ma e fa’alagolago ile aiga [disable mmember].

  • Teu pepe aoga ole aiga i se pusa e fa’asaoina ai.

 

Teu teu ma fa’ataitai lau fuafuaga. 

  • Fesili i lou aiga po’o latou manatuaina le nofoaga e potopoto i ai, o numera o telefoni, ma tulafono mole puipuiga o le saogalemu.

  • a fai foi se fa’ataitaiga e pei lava olea ua tupu le fa’alavelave [ drill ]

  • Fai se fa’ataitaiga o fa’ailo mole mu [smoke detactor] i masina taitasi, ma sui ona ma’a fou i tausaga ta’i tasi.

  • Fa’ata’ita’i au fagu tinei mu ma sui ma fa’afou e tusa ai ma le fa’atonuga a le na gaosia. Sui vai o lo’o fa’aputu mo fa’alavelave.

 

BACK

 

 

AO A’AFIA ILE LOLO FA’APEA FO’I MALE UMA OLE LOLO 

A fai o lo’o e nofo i lou fale, po’o lou foi mai foi, ia fa’aaoga fuafuaaga taua nei.

  • Ia va’ai lelei le taga o fesoasoani vave mo fa’alavelave au nei susu. Ia malu puipuiia ma ia mano.

  • Aua nei taumafaina meataumafa na susu i vai ole lolo, E lelei pe tunu fapuna vai ole paipa se ia o’o ile taimi e fa’ailoa mai ai ua saogalemu lona fa’aaogaina.

  • Aua le fa’aaogaina mea e alu ile uila po’o le kesi na a’afia ile lolo, sei vagana ua uma ona va’ai ma siaki lelei lona saogalemu.

  • Fa’aitete mo iniseti ma manu e fa’aona sulufai i vaega matutu o lou fale po’o lou fanua i
    taimi ole lolo, e i ai gata ma ponaleveleve.

  • Aloese mai i toega ole lolo tusa lava pe papau, aua e le taumate o lo’o tumu i ni siama o fa’amai. A fai e tatau lava ona e o’o atu i ai, ia fai ni se’evae, ma ia fa’aaoga se fasila’au e fua ai le loloto.

  • Fesili i matagaluega e va’ai le saogalemu ole lolo ma alata’avale e pei ole RACQ i Kuiniselani mo le saogalemu o auala a’o lei alu se malaga, ma ia aua nei e sopoia le lolovai e aunoa male su’esu’eina muamua o le loloto male malosi ole tafe.

  • Fa’afofoga i lau laau fa’alogologo ma lau T.V.i taimi uma mo fa’aaliga ma fautuaga.

  • Fa’afofoga i lau laau fa’alogologo ma TV a lou Itumalo a’o a’afia ile lolo.

 

O mea e te mana’omia i Taimi ole lolo, male taimi ua maea ai le lolo: 

  • O se leitio fa’alogologa mase moliuila ma ni fasima’a fou.

  • O ni moli sela ma ni afitusi e le a’afia ile suavai.

  • O ni vai inu ma ni meaa’i tu’u apa.

  • O se pusa mo fesoasoani muamua, ma ia i ai lou tomai i lona fa’aaogaina.

  • O ni sapalai ia lava mo vailaau taua.

  • O ni se’evae lelei male malolosi, fa’apea ma ni totigilima.

  • O ato e malu puipuia mai le susu o timuga male vai fa’aagaga mo lavalava ma isi mea taua.

  • O numera o Telefoni mo Fa’alavelave Matuia ma tupu Fa’afuasei.

 

I le taimi o lologo:

  • Aloese mai laufanua e fa’aono a’afia i lologa.


  • A fai e te o’o mai ise laufanua o lolo ma sili atu i luga o pogaivae, liliu loa ma toe fo’i

  • Aua nei e taumafai ete sopoia i lau ta’avale se vaega o le alata’avale o lo’oufitia i ni lologa. Ole loloto ole vai e mafai ona iloa gofie.

  • E te le mailoaina pe ua tafea le ala ma ole a goto ai lau ta’avale.

  • Va’ai lelei tamaiti ia aua aua lava ne’i ta’aalo pe taeele foi ile tafe , ae maise lava pe a tau lalata i gutu o alavai, o va o vanu ma vaiagia.

 

A fai ua manao mia le Fa’atu’ufuaina

E le taumate i taimi o nei fa’alavelave, ole a logoina atu oe e le Ofisa e pulea lea ia tulaga e lou Itumalo, ae a fai ole a e aluese lava oe i lou lava loto malie, e tatau lava o na e logoina Leoleo po’o lou Ofisa Fa’alavelave Fa’afuase’i o lou Sitete ma Teretori [S/TES] po’o le logo foi ma fa’ailoa atu i ou mtuaoi.

  • Ave ese uma mea mai le fulisa male pusa aisa, talai uma faitotoa ina ia tu’uititia ai le fa’aleagaina o mea e le lolo.

  • Fa’apotopoto uma au pepa ma tusi aoga fa’apea ata maisi mea taua a lou aiga fa’apea foi tupe.


  • Tape uma le Eletise Kesi male Vai mai o latou ki fa’apitoa [Main] ma ave loa le taga ua saunia mo Fa’alavelave Fa’afuasei.

 

O LOLOGA MA TA’AVALEAFI 

E tusa ma le afa o fa’alavelave ma soifua maumau o lologa ma tafega e tutupu lea i Ta’avaleafi

I totonu o lau ta’avale:

Silasila totoa mo fa’afitauli nei: 

  • Lologa i omoomo ma alalaupapa i oga ala maualalo.

A fai ae pe lau ta’avale i totonu ole vai, ole a taia loa ile malosi ole tafe le ta’avale.

Ole fa’aopoina ole loloto ole tafe ile futu 12 inisi le maualuga, ole fa’aopoina foi lea ole mamafa ole malosi ole tafe ile 250 kgs. O le na mamafa male malosi ole a ave uma e le ta’avale.

O le mea e sili ona leaga ole magoto lea ole ta’avale. Mo fa’aopoina o futu 12 inisi taitasi, e fa’apena ona maualuga le tupu ole vai i autafa ole ta’avale ma ole a talia ele tino ole ta’avale le malosi e tusa male 750 kgs ma ole mamafa foi lea ole a aveeseina mai ile fa’atusatusa ile mamafa ole ta’avale. O le lolo e 2 futu 600 milomita le loloto ole vai, ua lava lena e tafea ai se ta’avale.

 

  • A fai o e aveina se ta’avale, ia magafagafa ma manatua o auala e fa’aona tafea  ma lilofia i lologa. Ia taofi le ta’avale ma foi i se isi auala. Aua lava nei e sopoia ise ta’avale se oga ala o lolofia.

  • A fai e pe le ta’avale tu’u loa ae sosola i laufanua maualuga. Ole saoasao  male maualuga ole tupu ole tafe ole vai, ole a siomia ma tumu ai le ta’avale  ma tafea loa fa’atasi ma i latou o lo’o ia i totonu. Ia manatua, e lelei lou susu ae leaga lou oti.!

  • Ia mata ala i taimi ole po aua e faigata ona iloa ia fa’afitauli ole lolo.

  • Aua nei pakaina le ta’avale i augutu o Vaitafe ma Alavai ma Vanu ma Vaitafe Pepe i taimi ao fotua’i mai le fa’aletonu ole Tau.

 

BACK

 

 

PE A UMA LE LOLO: 

  • Aua e te asiasi vaega ua fa’atamaia e le lolo. O lou ia i nei laufanua ole a fai ma fa’alavelave i galuega lavea’i ma isi galuega mo fesoasoani  mo nei fa’alavelave.

  • A fai ua a’afia ia meataumafa i vai ole lolo, ia lafoa’i loa ma aua nei fa’aagaina.

  • Fa’apuna uma vai inu a’o lei taumafaina. Ia pamu uma i fafo vai ole Vaieli ma sue sue lelei
    mo ni siama a’o le’i taumafaina ma fa’aaogaina. A fai o e masalomia le saogalemu ole suavai ona logo lea ole Ofisa ole Soifua Maloloina.

  • Saili atu mo fesoasoani e tatau ai mai lou Falema’i lata ane.

  • A fai ole a e tu’ua lou fale, ole a fa’asino oe ile nofoaga mo fesoasoani e le Ofisa mo Fa’alavelave Fa’afuase’i. O i na ole Ofisa tu totonu ole Leielei Lautele o tagata, o lo’o vaai fale, o mea ai, o lavalava, ma fesoasoani ini manua ole tino po’o se vaila’au foi mo se ma’i.

  • Suesue ma siaki lelei ma fa’amano uma mea e alu ile uila ao lei toe fa’aaogaina.

  • Fa’aaoga le moliuila  mole siakiina o lou fale ae au nei fa’aaogaina se moli matagi po’o se penisini, karasini po’o le kesi, talu ai ona nei i ai se vaila’a po’o se penisini, po’o le kesi e fa’aono apofia e le afi ole molimatagi ma mu ai le fale.

  • Lipoti uma uaea motumotu ole eletise, paipa ole kesi, ma paipa ole vai i Ofisa o matagaluega e pulea ia vaega pe a fai ua fa’aleagaina.

 

BACK

 

Popolega mo le Soifuamaloloina 

Lolo.......Mataupu mo le Soifuamaloloina ma le Saogalemu

O lologa, e le gata na tele mea aoga e fa’aleagaina ai, ae fa’apea foi ona tutupu ai le amataga o fa’ama’i. E fa’apea foi ona tutupu ai ni manua ole tino male mafaufau.

O nai ta’i ala nei e foia ai nei fa’afitauli e tutupu mai ile uma ole lolo


Fa’ama’i Pipisi 

O le pepesi malosi o fa’ama’i ile maea ose lologa, e masani ona tutupu ile tele o Nu’u  tamaoaiga ole Lalolagi.

O fa’ama’i e fa’aona tutupu mai ona o nie lologa, ole manava tata, male mava tiga ma le pua’i, e mafua mai ile suavai ole lolo. E fa’apea foi male tetele ole namu e mafua ai le fa’ama’i ole mumu.

O le a lamatia foi le tino ile ona pe fai e i ai ni manua e a’afia ile vai ole lolo ae leo ufiufiina. E fa’apena ona a’afia ai le manava [sela] ona ole tele o limulimu male pefu e tutupu mai ile uma ole lolo.

O le ma’imanava, male manava tiga male pua’i.

E mafua mai nei fa’ama’i i siama o lo’o i vai inu ae o lo’o a’afia i vai ole lolo. E fa’apena foi mea ai sa a’afia ile lolo po’o le fufuluina mama o lima sa susu i vai ole lolo.

O le ma’imanava, male manava tiga male pua’i.

  • E mafua mai nei fa’ama’i i siama o lo’o i vai inu ae o lo’o a’afia i vai ole lolo. E fa’apena foi mea ai sa a’afia ile lolo po’o le fufuluina mama o lima sa susu i vai ole lolo.

  • O nai fautuaga la nei e puipuia ai le Fa’ama’i ole manava tiga male pua’i.

  • Ia fufulu mama lima i vai mama mase fasi moli pe fai sa a’afia i vai ole lolo. A fai e
    talafeagai ai, ia fa’aaoga totigilima ae maise lava pe tapena mea ua fa’atamaia e le lolo.

  • Ia mautino le mama o vai inu a’o lei fa’aaogaina ile taumafa, po’o le fufulu ai o ipu ma nifo, po’o le fai ai fo’i o poloka aisa, po’o le saunia ai foi o meataumafa. Fa’aaoga vai tu’u fagu, po’o le fa’availaau ole vai mo siama.

  • O nai lapataiga nei mo le saunia ole vai mole saogalemu i lona fa’aaogaina.

  • Ia fa’apupuna vai ma fa’apupuna pea se ia atoa se minute.

  • Ia silafia lelei le saogalemu o mea ai.

  • A fai ae pe le eletise o lau pusa aisa, e nao le 24 ile 48 itula malu puipuia ai ni mea taumafa pe fai o lo’o lelei ona tapuni le faitotoa. A fai ua silia le taimi ole 48 itula ona lafoai loa lea. Afai e te leo mautinoa, e lelei le lafoai i lo le ma’i

  • Fa’a aoga poloka aisa pe a fai ua motusia le eletise. O le 25kg ole poloka aisa, e mafai ona puipuia ai le saogalemu o meataumafa mo le 2 o aso i lau pusa aisa 18 kupita o futu. Fa’aaoga totingilima po’o i’ofi e si’i ai le aisa nei  mu ou lima. Afifi le aisa i se pepa ma au nei papai i meataumafa.

  • O meataumafa o lo’o afifi i pepa, po’o atigipusa, ma ua matalatala ma a’afia i vai ole lolo ia lafoai ma tiai, aua nei fa’aaogaina.

  • O meaa’i tu’u apa e mafai ona fa’aaogaina pe a fai e le o afaina. Ae tatau ona fufulu mama ise vailaau mo siama ole lolo [bleach solution] 1/4 ipu ole vailaau ile taloge vai e tasi. Ia fufulu ai mose sina minute e tasi ona fa’amano lea. A fai ua i ai se apa meaai ua pu pe elea pe omoomo leaga, ia tiai ma lafoa’i ia leai mase isi fuafuaga.

  • O meai tu’u apa o i le fale, ia lafoai uma ona e le ma iloa pe na matala tapuni. A fai ua mautinoa e lei o’o le vai ole lolo ile tapuni, ia e tatau  pea ona ona fufulu uma ise vailaau le apa.

  • O togalaau aina o a’a ma lau ia lafoai uma.

“ A fai e te masalosalo i le saogalemu o ni mea taumafa, e lelei ona lafoa’i i lo le mama’i ai.” 

 

BACK

 

O Fa’ama’i e mafua mai ile Namu 

Ole puipuia o nei fa’ama’i e mafua mai ile namu, e foia lea ile fa’atamaiaina o nofoaga e tu’ufua ma fananau ai le namu. O le fa’aaogaina ole vaila’au mo le tinaia  o lava ma le vaila’au mo le tineia o namu lapopoa [larvicides and adultcides] i laufanua o lo’o nonofo ma fananau ai namu, ole a fa’atino ina lea e le Ofisa ole matagaluega ole Vector Control i lou Itumalo. Ole a latou fa’asoasoaina mai ni mailei mo namu ma latou fa’ailoilo ia laufanua ile taimi ole taumafanafana. Ole a latou fa’ata’atia foi se fa’atatauga mole asiasia o nei vaega mai lea taimi ma lea taimi. O a latou fa’aiuga e matua’i aoga tele mole fautuaina ole Soifua maloloina o tagata ini fa’ama’i e fa’aono tutupu mai. Ole a fautuaina loa tagata lautele i nei faigata ma fai loa galuega uma mole puipuia ole soifua maloloina o tagata.

E mafai foi ona e puipui lava oe e oe lava mai nei fa’ama’i e ala i mea nei:

 

  • Fa’amama ma tapena ese mea e fa’aona tu’ufua ai ma ola ai namu i tafatafa o lou fale.

  • Puipui iniseti mai le ulu atu i totonu o lou fale ile fausia o fa’amalama e puipui ai,[ screens ] ma lelei foi le fa’aaoga ole fa’amalulu ea i totonu o lou fale.[ air conditioning ]

  • Fa’aaoga mea tuli namu ma taumafai e tu’uitiitia le nonofo i fafo ae maise lava le po ile taimi ole tetele ole namu.

Ona ole tino 

E mafua le ona ole tino pe a  ulu ni siama ise lave ole tino e leo ufiufiina, ae maise lave le fa’aitetegata ile taimi ole tapenaina o le otaota ole lolo, e tele lava na lavelavea ai le tino ma ulu atu i ai siama mai le lolo. E matua’i taua tele le faia o le tui ona. Ma ia manatua, e tatau lava ona toe fa’afou lou tui ona ile 10 tausaga.

Afai la e lavea lou tino ma i ai se manua, e taua tele lou va’ai se foma’i. A fai la o lou tui ona ua atoa le lima tausaga le matua, ole a fautuaina loa oe e toe fai leisi ou tui ona. O na tui ole faia e le Ofisa ole Soifua Maloloina o lou Itumalo.

 

O ma’i e a’afia ai le manava.

O ma’i e a’afia ai e manava e afua mai lea ile tele ole siama e tupu mai le limu male pefu ole lolo. Eui lava ole tele o nei ma’i faigata tele ile toatele o tagata, ae e i ai lava nisi e matua’i tigaina ai lava. O le mea lea e tatau ai lava ona fa’avavevave le tapenaina o le lapisi ole lolo ma foia ai le tutupu mai o nei limu male pefu.

E ao lava ina puipuia le manava maise lava pe a toe foi i lou fale ma tapenaina le otaota ole lolo. E lelei ona va’ai se tagata e poto fa’apitoa tau le manava, mo le ituaiga o masini manava e talafeagai mo oe. O lau foma’i foi ole a fautuaina oe mole fa’aaogaina o ia masini manava ma ole a ia pe tatau ona e au ai ile tapenaina ole otaota ole lolo.

 

MANU’A 

O manu’a, e tele lava ina tutupu i taimi o lologa.

E tatau ona fa’aaoga le mafaufau e foia ai le tele  o nei manu’a. E fautuaina ai oe i mea nei.

  • Aua e te taele ma a’a pe fa’ase’e foi i le lolo.

  • Aua nei e taumafai e te sopoia tafega po’o se lologa pe te taumafai foi e sopoia e lau ta’avale, ae maise lava pe a fai e te le silafiaina le loloto ole lolo.

  • Sola ese mai poumoli ma uaea ole eletise ua palalasi i lalo.

  • Ia e mataala i manu aivao ua sosola ese mai le lolo.

  • Aua nei e alu i lou fale se’i vagana ua fa’atagaina  mai oe e i latou o lo’o puleaina fesoasoani mo fa’alavelave fa’afuasei.

  • Ia fa’aaoga se’evae, totigilima, pulou puipuia, pe fai ole a e ulu atu i totonu ose fale na a’afia ile lolo.

  • Ia e mautinoa lelei le saogalemu ole fale ae lei ulu atu i ai. Va’ai mo puipui piopio ma faalo malepelepe. Va’ai lelei ou la’asaga.

  • Fa’aaoga moliula po’o le moli matagi pe foi ile fale. Ia fa’aitete i se afi e fa’aono tupu mai ise kesi o liki ae ua e le mafai ona iloa. Aua nei fa’aaogaina se afi ola mumu se mataafi. Afai ae silafia se magoni ose kesi, ia o ese vave ma le fale ma logo loa le matagaluega  e pulea le kesi.

  • Ia mautinoa ua tape le eletise ae le’i ulu atu ile fale. Ia fa’aaoga se fasi la’au mano e tape ai ki fa’apitoa ole eletise.

  • Aua nei e fa’aaogaina se masini e alu ile eletise ao e tu ile vai.

  • Aua nei e fa’aaogaina meaafale e alu ile kesi i totonu ole fale.

“A fai e te le mautinoa, valaau se tagata poto fa’apitoa.” 

 

A’afiaga ole tinomaloloina i nei fa’alavelave.   

O le a’afiaga ole tinomalosi male mafaufau e afua mai ile tele o mea aoga ua fa’aleagaina, ose popolega sili lea ona fa’aitete i ai. E tatau lave ona e nofo uta i na vaega pe a a’afia ai oe, ae maise lou aiga ma au uo. Ia va’ai lelei lou malosi ma ia lava lelei lau malolo. Ia lelei foi mea taumafa. Ia fa’atalanoa fa’alavelave ma fa’ata’atia se fuafuaga mole tapenaina ma le toe fausi o lou fale ina ia foi’a ai le falo o lou malosi, ma le popole o lou loto. O lo’o avanoa tagata e fautuaina oe i nei fa’alavelave. A fai ae tulaga mai ua e le mafaia ona puleaina, e tatau loa ona saili se fesoasoani fa’apitoa.

TAPENAINA O MEA SA FA’ALEAGAINA ILE LOLO

A mae’a loa le Lolo ma ua saogalemu ona toe foi i lou fanua ma lou fale, ole tapenaina ma fa’amamaina o lou fale ma lou fanua e tatau lava ona fa’atauina ma numera muamua i  lau fuafuaga male fa’amamanoina o mea uma na susu.

Ia manatua e tatau lava ona nofo uta i lapataiga uma  e tusa ai male tapenaina o mea uma na a’afia ile lolo.

  • O le fa’amanatuga nei o mea e tatau ona nofo sauni i ai mole tapenaina o lou fanua.

  • Fa’aaoga totinilima ma se’evae ma isi mea.

  • Ia silasila i fautuaga ma fa’atonuga uma o i le fagu ma pakete o vaila’au ole a fa’aagaina mo le fufuluina ma fa’amamaina o lou fale.

  • Ia talai fa’amalama ma faitotoa  pe a talafeagai ai mole ea fou mai fafo.

  • Fa’aaoga le ili e tapili ai ma le afunia mai le susu ina ia vave ona matu ai le ea i totonu ole fale.

  • Ia taumafai e fa’amama le tele ole palapala.

  • Ia fa’amama uma ia ala ea ole masini ole ea malulu. Fa’aaoga le fa’anaau ole vai e fana ese ai le palapala. Fa’aaoga vaila’au ma fasimoli ma pauta tamea, ae legata i lea, o vaila’au mole fa’apepeina o siama [disinfection] male fa’apepeina o limu ma isi ituaiga o palapala e fa’aaogaina i ai nei vaila’au.

  • Ia fa’aitete le fa’aaogaina o na vaila’au ma faitau lelei i lapataiga ma fautuaga au a e ia nisi o na vai e le tatau ona suia fa’atasi ma nisi foi vai po’o le vaiauli.

  • Ia tata lavalava i vaila’au ua tatau mole fa’apepeina o siama, ma manatua ia faitau i fa’atonuga ina ia foia ai le fa’aleagaina o lavalava.

  • Ia fufulu ia tino o meaafale i le vaila’au e talafeagai ma na mea.

  • Ia solo uma mea ua afunia ma fa’amamano. E lelei foi ona sui le tasi le ipu sipili male tasi le ipu vai ma solo ai tino o meaafale, e pepe ai siama ma e vave foi ona mano. Ia talai famalama ma faitotoa ina ia alu atu le ea ma ta’amilo ile fale atoa ma vave ai ona mano, fa’aaoga foi le ili e tapili ai le ea fou fa’ata’amilo ile fale.

  • Solo tusi ma nisi o pepa aoga, ma fa’atutu i o latou pito ina ia mamano ona fa’ata’atitia lea ma tatao ina ia foia ai le manuminumi ma mimini. O seisi foi o faiga, ia talai ma fa’atutu seia matuai mamano lelei. E mafai foi ona fa’aaogaina le pauta ole [talcum] po’o le masoa mai le saga, e miti i’a ai le susu mai le pepa ole tusi. O seisi foi o faiga pe a fai ua le lava se taimi te galue ai ma  fa’amamano ai tusi ma pepa aoga, ia tu’u ile fulisa ma fa’afulisa ai se ia o’o ile taimi ete avanoa mo lea galuega. Ia lafoa’i mea ua le mafai ona fa’asaoina pe ua le mafai foi ona fa’amamaina mole saogalemu.

 

BACK

 

SAUNIUNI MO LE TAPENAINA MALE FUFULUINA O LOU FANUA MA LOU FALE

Ave ese le vai ma vaivai 

O vai ma vaivai, ole nofoga lea ole tele o siama ma isis mea ola e fa’aono lelea pe a mano le vai, ma ole a lelea loa ile ea ma manavaina ma maua ai le ma’i.

A fai la o na vaivai ua a’afia i vai ole otaota o tagata po’o ni manu pepe ile lolo, ole popolega sili lea ona oni fa’ama’i e fa’aona tutupu mai ai. E fa’apena foi ona taua le ave ese o vaivai o timuga. O le tele o nisi e a’afia gofie i le pefu pe a manavaina. O le mea lea e taua ai le vave ona fa’amama ese o vaivai.

 

FA’AMANO LOU FALE

Ole tele ole afunia o lou fale ona ole ea i totonu o lou fale, ma ose popolega foi lea ona o nei mafuaaga.

  • O le a’afia o le fale ile lolo ole a fa’apena ona nonofo ai siama ma isi manu i mea a fale ma lou fale atoa ae maise lava mea e faigata ona fa’amamano. A fai la ole a mamano ise taimi oi luma, ma sao nei siama ile ea po’o le vai inu ole a fa’apea loa ona a’afia oe ise mai.

  • O le tele ole afunia o lou fale ae maise lave mea o lo’o nofo umi ai le susu, ole a avea ma nofoaga lelei mo nei siama ole lolo i totonu o lou fale.

O le a avea foi lea ma fa’afitauli  e mamai ile ma’i ole mafatua male sela

  • O le umi la ona afunia ma susu lou fale o le tele foi lea ole tutupu o nei siama ma manu laiti e osofaia ai ma fa’atetele ai le mama’i o e ma’i sela male mafatua.

Ia lava le onosa’i. Ole a umi se taimi e tatau ona fa’amano ai lou fale. O le ola foi lea o siama ole a i ai pea i lou fale, pe fai o lo’o maualuga pea lona afunia male susu. O le a fa’apea foi ona tumau le manogi mafu e mafua mai lea ile lolo. O le fa’ailoga foi lea ole ola o siama ma manu laiti fapea foi male limulimu.

 

BACK

 

AVE ESE MEA SUSU MAI LE FALE

E faigata tele ona tia’i mea taua mai lou fale ae maise lava mea taugata ma fa’agalogata. Ae tatau lava ona manatua, ole taofi o na mea e fa’aona lamatia ai le soifua maloloina ole aiga.

O nisi o na mea, e taofiofi le vai ise taimi umi mai lo isi mea.

O le tulafono masani lava o lologa, o le tia’i pe lafoa’i mea ua le mafai ona fa’amamano ma fa’amama.

O se manatu a tonu lava e mafai ona e fa’asaoina nai mea e fa’aaoga mo le fauina ole fale, e pei o laupapao puipui po’o lau kapeta na susu i vai ole timuga.

E tatau foi ona e manatu pe tatau ona aveese le puipui o le fale ina ia vave ona mago, aua ole susu ole puipui, o lou fale ma mea e tumau ai pea le manogi mafu ma fai foi ma moega o fa’ama’i.

Ia fa’apena foi ona suia fa’amama ole ea malulu male ea  vevela pe a fai ua susu ile vai. E  mafai foi ona fufulu ile vai pe a fai na susu i na o vai ole timu. Va’ai lelei ma fufulu ia mama a’o lei toe fa’aaogaina.

 

Alo ese mai le ea leaga mai totonu o le fale.n  

I le taimi o lo’o tapena ai lou fale mai le lolo, ole a ia le manogi mafu ole lolo, ma ole a e le popole tele foi i ai, peitaiane, ole le ave eseina o mea ua susu ma afunia, ole a avea lea ma ala o ni fa’ama’i e ona lamatia ai oe. O vaivai ma mea susu ma afunia, ole a fai ma nofoaga o siama ma manu o fa’ama’i, ma limulimu e tutupu mai ai. O le pefu e mafua mai i nei limu ole a sao atu ile ea ma ole a mavaina ma mafua ai ona mafatua ma le ma’i ole sela. O na la mea susu, ole a le gata ile magoni mafu ole fale, ae ole a fa’apea ona afaina ai le soifuamaloloina.

O fa’alavelave e tutupu mai i nei manu ma siama, fa’atasi ai ma isi afaina ole lolo, e pei o le umi ona lagona le namu mafu ole ea ole fale, fa’atasi ai ma nai ala e tu’u mamaina ai le afaina, ua fa’atalanoaina  nei.

E ui lava ua na’o fale e nonofo ai ua talanoaina nei, ae aoga foi mo isi foi ituaiga o fale.

Alo ese mai fa’alavelave  e fa’aona tutupu mai ile fa’aaogaina o Vaila’au ma fasimoli  e fufulu ai meaaoga ua a’afia ile lolo.  

O le fufuluina o puipui , ole fola, o kapoti, ma pusa tu, ma le tele o meaafale ole a fa’aaogaina ai vaila’au e fa’apepe ai siama ma fasimoli.

O le tele lava o le galuega  ole a fa’aaogaina ai mea e mnasani ai ona fa’aaogaina ile fufuluina ole fale ma palapala. peitaiane e tatau lava ona fa’aaogaina ma le vaila’au mo le tapeina o siama. Ia fa’apea foi ona fa’aaogaina ona fufulu ai fa’amama ole ea malulu ma ona auala pe a fai na a’afia i le lolo.

Manatua o vailaa’u ole tapeina o siama  male vai ole fa’amanogiina ole fale e oona ma e lamatia ai le soifua.

Ia manatua lelei ole tele o nei vai e tele le eseesega ile a’afiaga ole soifuamaloloina ole tagata. O nisi e le ai ni ona a’afiaga ao nisi e tele sona a’afiaga. Ole mea lea e tatau lava ona faitau lelei fautuaga ma fa’atonuga o lo’o ile tino ole vaila’au mo lona fa’aaogaina. Ia talai fa’amalama ma faitotoa ole fale e alu atu ai le ea fou ma ia vave ai ona mano.

A fai ua mafai ona fa’aaogaina le eletise, e lelei ona fa’aaogaina loa le ili e tapili ai le fale fa’amano pe a uma ona fufulu mama i fasimoli ma vaila’au.

Ia matu fa’aitete ile suina o nei vaila’au ia faitaulelei le fa’atonuga o lo’o tusia ai aua o nisi o nei vai pe a sui fa’atasi ole a tupu mai se asu oona e lamatia ai le saogalemu ma tutupu ai nisi o

fa’alavelave, pe o’o ai foi ile oti.

Aloese mai le asu oona.  

O le nei asu oona e le mafai ona va’aia e mata e leai foi se manogi e lagonaina, e matautia tele lenei kesi pe afai ole a o’o atu ise tulaga maualuga. O lenei kesi e vave tele lona maualuga  pe fai e fa’aaogaina se fagaulali alu ile penisini, ose ogaumu po’o se moli alu ile kesi, po’o afi malala mo fafo ae ua fa’aaogaina i totonu ole fale. Ia aua lava nei fa’aaogaina mea ua fuafuaina mo le fa’aaogaina i fafo ole fale, e fa’aaoga i totonu ole fale.

 

Aloese mai le pefu ole Esepeta ma le pefu ole pulu

Esepeta

Ia taumafai lava ina ia tu’u ititia  le pefe mai le Esepeta pe a fai o lo’o i ai i totonu o lou fale, ia matua’i fa’aitete lava i lona tapenaina ae maise le manavaina o le pefu aua o le a maua ai oe ile kanesa . A fai ua e masalomia pe silafia foi o i ai lenei vaega i lou fale.

Ia fa’afeso’otai loa le Ofisa o le Soifuamaloloina i Kuiniselani, a fai o seisi Sitete ia fa’afeso’otai le Ofisa e pulea ia vaega.

Pulu

O le Pulu e tele foi lona oona ae maise lava le tele o mea o lo’o fa’aaoga i ai. e pei o valifale o lo’o fa’aaogaina ile tele o fale. Ole a a’afia ai le soifua maloloina ole tele o tagata ae maise lave tamaiti laiti. Ia matua’i fa’aitete ile pefu mai vali. A fai ua e silafiaina ia fa’afitauli i lou fale.

Ia fa’afeso’otai atu loa ile Ofisa ole Soifuamaloloina i Kuiniselani, a fai o seisi Sitete, ia fa’afeso’otai atu le Ofisa e pulea ia vaega.

 

To’omaga mo fesoasoani.  

I le taimi o fa’alavelave matuia, o le tele lava o Sitete ole Malo Tele i ana pulega fa’aitumalo, o lo’o i ai Fa’alapotopotoga e mau mai ai le fesoasoani mo nei Fa’alavelave Matuia. O Fa’aaliga foi ma Lapataiga, ole a maua lea i le Leitio ma le Televise a lou Itumalo ma lou Nu’u. e fa’apena foi ona tau atu ile Niusipepa.

 

GALUEGA E FAI.  

Ia mataala i  fa’aaliga ma matau i uiga o Tafega ma Lologa ma sauniuni mo le fa’atu’ufuaina i se taimi vave.

A fai ua fa’ailoa mai tafeaga ma lologa i lou nu’u, po’o le taimi lava ua e silafia ai ole o’o mai tafega ma lologa, ia fa’anatinati loa ona fai se galuega ia fa’asaoina ai oe. E te leiloina pe na o nai sekone o lo’o totoe e te gaioioi ai.

Ia sosola i laufanua maualuluga mo le fa’asaoina o Soifua.

lo ese mai i laufanua e ono a’afia i lologa ma tafega. E i ai omoomo, laufanua maualalalo, o vaivanu, alavai mamate ma isi lava o mea e fa’aona lolo i lologa.

  • Alo ese mai laufanua o lo’o ua lolofia, ma laufanua e fa’aona a’afia  i tafega ma lologa.

  • Aua lava nei e taumafai e sopoia se Vai o tafe.

 

BACK

   
   
   
   
 

 

Top of page