| Somoan | ||
|
|
||
|
Lapataiga mole Lolo: Lologa ma Tafega ma Tulafono ole Saogalemu Fa’atatauga mo Fa’alavelave Matuia Ina ua e silafiaina ma fa’afofoga i lapataiga i Lologa A o ile taimi o Lologa, male taimi e uma ai le Lolo A fai ae te manaomia ona fa’atulai ese mai oe mai lou fale
SILASILA MO MEA NEI: Fa’amamaina o mea ua fa’aleagaina ile Lolo Sauniuni loa mole galuega ole fa’amamaina o mea ua fa’aleagaina
O LE A LE LOLOGA ? O Lologa ole vaega lea ole tatou soifuaga fa’anatura e afua mai i Vai ma Vaitafe ile vaitau o Timuga i totonu ole tatou Atonu’u. O nisi o nei Lologa e iloga Vaitau e tutupu ai ile taumafanafana, ma ole a tatafe i vanu ma fa’atumulia ai alavai ise taimi vave. O nisi, o Lologa ole a sili atu ona vave, e afua mai ile tetele o timuga. E taua ia o Tafega ma Lologa ole a tatafe malosi ma ole a papa foi i luga o augutu o Vaitafe ma tafefea ai le tele o mea i ona ala. A fai ole a o’o atu le tele ole suvai ile fua e sili atu i
lo le malosi e mafai ona gafatia e Fa’atanoa ma Vaitafe, o le a fa’apena loa
ona pa pa Vaitafe ma ole a Lolo loa.O fuafuaga ua uma ona fa’ata’atitia mo le
fua fua ile malosi male maualuga o
Lologa fa’apea foi male malosi ole a o’o i ai, fa’apea male tele o nisi
fa’ata’atiaga, ole a mafai ona silafia. O le Ofisa tu Totonu mo Fa’aaliga, ole mafai loa ona
fa’asilasila atu se vaiga ile lumanai e fuafua fa’atatau i nei Timuga pe a fai
e fa’aona pa pa ai Vaitafe ma sili atu i ona puipuiga. O nai Vaitafe laiti, ae maise lava Vai e tau lalata i
Vaitafe tetele ole a vave ona fa’atumulia i ona augutu ma sili atu i lona fua
masani ile taimi o Uaga mamafa ma ole a tupu ai ni Tafega.Ia manatua e laititi
le va ole lapataiga e tu’uina atu e le Ofisa ma le taimi o nei tafega ma
lologa, ma e tatau ai ona ona vave foi le gaoioiga mo le fa’asaoina o soifua ma
mea aoga. O lou Itumalo ole a tu’uina atu lapataiga ma fuafuaga mo nei timuga e fa’aono tutupu mai ai ni Tafega ma Lologa.O le
matafai oi lava le na a lou Itumalo pe a fai ole a agai mai nei tulaga. O le a
latou tu’uina atu lapataiga ma fautuaga fa’apea foi ma fa’aaliga i tagata
lautele.O lona uiga, e tatau ona
mataituina mea e tatau ona fai, ia silafia fa’aaliga, ma ia sauniuni mo
le fa’atinoina pe a talafegai ai. A fai ole tu’uina mai se Lipoti ale Ofisa ole Va’ai Fetu se
tala ole Tau ma fa’asilasila atu ai ole a fa’aona tupu mai ni Lologa ma ni
Tafega, ole a tu’u atu loa ni fautuaga e uiga i lea tulaga. Ia manatua, so’o se
lapataiga lava e uga i Lologa e manaomia lava le vave ole gaigoina e fa’atino
ai ae maise lava pe a fai o loo e nofo ise fanua e masani ona lavea i Lologa. O
lenei ituaiga Lologa e le mafai ona alo tamala i ai lou Itumalo, ma e nofo uta
ma fa’atauaina le fa’asalalauina atu i tagata lautele i so’o se ala e mafai ona
tu’u ina atu ai.. O le ki o nei mea uma ole sauniuni lea. E tatau lava i tagata uma ole Nu’u ona silafia le fua maualuga o Vaitafe ile fa’atusatusa atu i lona alalafaga po’o lona fale.E tatau lava ona silafia lona fanua ile tala fa’atusatusa ile maualuga po’o le maualalo ile fa’atusatusa atu lea ile levo o Vaitafe, aua o ina tonu lava e sili ona taua i le vaiga a le Ofisa ole Tau. E tatau lava i a te oe ona i ai sau fa’atatauga mo le fa’agae’e i mea maualuluga mole puipuiga o le saogalemu pe a fai fa’aona o’o mai Lologa i lou nofoaga. Lapataiga nei mo Lologa
: Lologa Laiti: O le a tapuni ni auala tavale laiti ma ole a fa’apea foi on
lilofia aualalaupapa maualalalo ile suavai ma avea ma fa’alavelave i tagata
lautele.Ole a maualuga lona fua ile fetaulaiga ma Vaitafe ile agai atu i
luga po’o le faiuga foi i le fetauaiga
male i’u. O le a a’afia ai se vaega tele o ni laufanua maualalalo ma e
tatau ai ona fa’aaunu’ua ai fale ma ave ese lafumanu ma ave i ni laufanua
maualuluga. Ole a le taumateina ole lolofia foi Aualalaupapa taua mo ta’avale
afi.
Tafega ma Lologa i Alavai. O le tele o Alavai i Brisbane ma Ipswich, e vave tele le
Lolo ma tafe pe tetele ni Uaga.O ia Lologa ma Tafega e vave ona tupu ma e vave
foi ona maui atu. O nisi o nei Lolo e maui pe uma foi ae lei atoa le 12 itula. O Tafega ma Lologa e tutupu ile tele o Alavai. O nisi o taimi, a tetele Uaga i se Pitonu’u ile taimi o Faititili ma Timuga, ole a lolo ma tafe na ose Alavai e tasi. E masani lava ona tupu i ni vanu matutu, ia po’o vaega foi o lo’o nonofo ai tagata. O le tele o nei Tafega matuia, e tutupu mai ona o gasologa ole Tau i lea pitonu’u ma afua ai ni timuga mamafa i totonu ole 24 itula o timu fa’asoloatoa.
Lologa i Viatafe. O nei lologa o Vaitafe e umi atu se taimi e lolo ma tafe ai
mai lo le lolo ole Alavai. O le Vaitafe e tuputupu malie i luga ma fa’apena foi lona maui malie atu, ma o’o
atu lava ile Vaiaso atoa o maualuga lava le fua ole suavai. O le lolofia o Vaitafe, ole soifuaga lava fa’anatura ole
tatou soifuaga nei.E tutupu lologa pe tetele ni uaga i vaitau o Timuga ma
fa’atumulia ai augutu o Vaitafe ise taimi vave.E masani ona tetele timuga pe a
fai e taia ise siusiu mate ose Afa p’o le fetauaiga ole vevela male malulu ma
toulu ai ni uaga malolosi ma lolo ai. O le tele foi o Vaitafe e eseese a latou
gaioiga i taimi pe lolo. Manatua foi e tatau ona e silafiaina e aafia foi le fua ole loloto ole Vaitafe ona ole Sami i lona sua ma toe pe atu. E fa’atauaina ai lava lou fa’afofoga ile tala ile tau ma maitau foi le fua ole maualuga ole Vaitafe.
Lologa A’itua: Manatua foi, a fai ole tafe mai se lolo mai i Alavai ma tau
mai ile Vaitafe tele ole a toe unai atu le vai mai lea Alavai ma toe foi ile
mea o lo’o agai mai ai. O ina, ole a lavea foi i Lologa a e matua’i a’afia ai lava le fetaulaiga o
nei Vaitafe. fa’apea foi ma laufanua maualalalo male mafolafola. Ua taua le nei
lolo ole [ Backwater Flooding ]
Lologa i Gataifale: O le tetele ole gaoioiga ole savili mafanafana male fetaiaiga male ea malulu ua mafua lea ile taviliga malosi ole ea maualalo male malulu ua tutupu ai ni matamatagi malolosi ma ua unai mai le sami ile fogaeleele, maise lava taimi ole faga’e ole tai, ma lolofia ai laufanua. O le a fa’apea ona punitia ai auala sola, ma fa’apea foi ona le uia ona ole maualuga ole lolovai.
Matagi to Fa’ata’uta’u mai. O le osofa’i mai o Afa
male timu, e fa’ateleina ai le fua ole vai ona ole gaoioina ole ea i
lona tulaga maualalo ma mafua ai ni faputuga o matagi malolosi ma fatupu ai le
suvai ile aga’imai i lalo. O se tulaga taua tele lea ona ole suavai ole timu ole a maua
mai ai, ae tatau ona silafia foi male matautia ole nei tulaga pe a’afia ai ma
ni matagi malolosi. E fa’apea foi ona afaina pe a fai ole a nofo i ile
Gataifale i lona tulaga e a’a fia ai lona loloto ma lona papau. O le a matua
matautia lava lona taunu’uga. I vaega o laufanua tali tala tutusa le mauluga ole fua ole
sua ole tai male fua ole lolofia, ole a lepine i na laufanua ona o’o i ai se
Lologa pe oso fa’i mai e nei Afa ma timuga.
O Lologa i Taulaga ma Laumua: O le laufanua ua vaeluina ini vaega se nei, muamua ole fato’aina mo fa’atoaga, ma vaomatua. O Taulaga ma Laumua o lo’o i ia le tele o alatele ma paka o ta’avale ma fale, ua faigata ona mitiia ma tafe ai le suavai i lona natura e masani ai. O le fa’afitauli ua tupu mai nei, ua fa’aluaina pe fa’aonoina le tuai ona miti ia le suavai mai lo le mea sa masani.A fai la ae lolo ia Taulaga po’o Laumua ole a avea alataavale ma ala ole Vai e pei ose Vaitafe, o potu i lalo o fale ole a avea ma mailei ole oti pe a o’o ina lolofia.
O Tafega o nei Lologa e vava tele ona tupu mai i nai minute
i totonu o nai itula talu ona toulu ni uaga mamafa, po’o le pa pa foi o
Fa’atanoa. Manatua o nei Tafega
malolosi e mafai ona fuli ni ma’a lapopoa, ma lia’i i luga la’au, talepe
fale ma alalaupapa, ma eli foi nisi o alavai fou. O le televave ole tupu mai o
nei Lologa, e o’o atu ile 6 mita lona maualuga. E o’o lava ile nei Itumalo o
Ipswich e o’o lona vave ile 3 mita po’o le sili atu foi. O nei Tafega ma Lologa
fa’apea foi timuga mamafa, e fai fo’i ma amoti o ni solo palapala tetele.
Manatua, ole tele o taimi ole soifuaga ole a le mafai ona e maua pea ni
Lapataiga ma ni Fautuaga mo nei Lologa ma Tafega matautia ona ole vave tele ona
tupu ma o’o mai. Ole tele o soifua maumau na tutupu mai i nei ituaga Lolo ma
Tafega. O le tele foi nei Lologa ma Tafega e tutupu ma ile alu lemu
ole matagi ma faititili ma toulu ai timuga tetele i se vaega ole Laufanua. E
faapena ona a’afia pe a asiasi fa’alua pe fa’a tolu i ai lenei matagi. E
fa’apena ona lolo pe a’afia i timuga mamafa o Afa Saikolone i taimi ole
Taumafanafana. O le tele foi o taimi, e tafefea ai otaota ma afaina le
alavai ma punitia ai le tafe ole Vai, ma ole a avea lea ma tulaga ole lolofia
ai laufanua i luga atu, ma a fai ae fa’afua se’ia ona toe matala lea poloka,
ole a fa’apena foi ona lolofia ai lalo atu o nei Vai. O le tele fo’i o Vanu ma Omoomo, fa’apea foi Vaitafe mamate, ole a vavave ona tutumu ma pa pa.
O nai fa’ata’ita’iga nei mai Lologa ma Tafega na tutupu ile Itumalo o Ipswich. Ia Tesema ile Tausaga e 1991, na lolo ai le Alavai i Bundamber, Ipswich, Qld Na lolo ai ma tafe ai lea Vai ma e tusa male 15 minute ae o’o atu lona loloto ile 1.5 mita. Na mafua nei lologa ina ua pau ni timuga mamafa i lea laufanua mo ni nai aso. Na le gafatia e lenei Alavai ona talitali la pa mai ole suavai ma na o’o atu ai loa ile 1.5 mita le mauluga mai le lolo e masani ai. Na matua’i tele ni fale ma ni mea aoga na fa’aleagaina ina ua pa le vai. Na matauina le mafai e pa piliki ona puipuia le malosi tele ole tafega, ma sa tele naua ni oloa ma fale faigaluega fa’aleagain. E le gata i lea, ae sa fa’apea fo’i fale o tagata i lea Lolo ma Tafega. Ae ole mea e sili ai ona sa leai se ola na maumau ai.
Tulafono ole puipuiga ole saogalemu i taimi o Lologa ma Tafega. Manatua foi, o ave malolosi o nei Tafega e matuai saoasaoa
ma malolosi tele. E pei ona tau atu e mafai ona fuli ma’a tetele, o la’au, o
fale o alalaupapa, ma eli foi se isi alavai fou.O galu foi o’o lona mauluga i
le 3 po’o 6 mita le maualuluga. Ma talu ai ona ole vave ona tupu mai, ole a le
ai foi se taimi e logoina ai oe ole a tupu mai nei faigata. I le taimi lava ete silafia ai lapataiga po’o le taimi foi
ole a e masalo mia ai ole o’o mai nei lologa ma tafega, ia au loa nei e
fa’atamala ile fa’asaoina o oe, aua ete
leiloa pe nao nai sekone ae o’o mai. · Alu ese vave mai laufanua e fa’aona lolofia,e pei o laufanua maualalo, o vanu, o omoomo, o va apiapi alavai pepe, ma isi. · Aloese mai vaega o lo’o lolofia ma laufanua o lo’o tatafe. Aua nei e taumafai e te savali ma sopoia se lolo o lo’o sili atu i ou tuli vae lona loloto. · A fai o e aveina se ta’avale, e ao lava ona e silafia le loloto ose vai ua tafe ma ufitia ai se omo ole alatele ae e te lei sopoia. Manatua, o nei tafega e fa’aona tafea ai le auala. · Aua nei e pakaina lau ta’avale i tafatafa o Vaitafe ma laufanua e fa’aono a’afia i ni Tafega ma Lologa, ae maise lava pe e silafia ole tala ile Tau e fa’aletonu. ·
I vaitaimi o fesoasoani mo Lologa ma tafega, ia manatua ki lau la’au
fa’alogologo, p’o lau televise. O fautuaga ma fa’aaliga mai le Ofisa ole Tau
fa’apea fautuaga ma lapataiga mai le Ofisa o Fesoasoani mo Fa’alavelave
Fa’afuasei e taua tele mo lou laveai. Ole tele o Lologa ma Tafega e tutupu ile po....Ia sauniuni mo gaoioiga fa’avavave.
Fuafuaga mo le Lumanai Ia ia se mea e o i ai pe a fai ole a logoina mai e fa’atu’ufuaina lou fale ma lou fanua. Ia i ai se filifiliga mautu e fa’ata’atia e pei ole fale o lau uo, po’o le fale talimalo i se isi taulaga, po’o se lafiga lelei foi. Ia silafia uma e lou aiga lau fuafuaga ua i ai. Ia silafia lelei ni lamatiaga o tafega ma lologa i lou Nu’u. Mo lou silafia, ia feso’ota’i atu i lou Itumalo po’o le matagaluega mo Fa’alaelave Fa’afuasei a lou Sitete o lo’o i totonu o lou Itumalo.Sei taga’i i lau Inisiua po’o le Inisiua foi o lou nofo mautotogi. Fa’afeso’ota’i atu ile Kamupani Inisiua ma fesili pe fa’apefea ona fai le inisiua mo Lologa ma Tafega. Ia silafia lelei o lologa ma tafega e tutupu i itu uma o Ausitalia. Silafia natura e fa’ailoa mai ai Lologa.
Fa’afofoga mo:
Taga’i mo mea nei:
O fua o le maualuga ole timu ma vaitafe e taua tele lea ile Ofisa o Fa’alavelave Fa’afuasei i lou Nu’u mo le fuafuaga mo ni Lologa ma Tafeaga e fa’aona trutupu mai, ma fa’apea ona fuafua i ai a latou tapegana. O lapataiga e vave ona fa’asalalau mo tagata lautele, e taua tele lea mole fa’asaoina o soifua. Ua i ai nei nisi o vaega ole Atonuu ni masini otomeki e mafai ai ona lapataia mai ni lologa i nu’u e masani ona tutupu a’afia ai. Fa’a feso’otai lou Itumalo mo nisi fa’amatalaga e uiga i le fa’aataotoga o Lapataiga mo Lologa i totonu o lou Itumalo. Manatua: Ia manatu, ole 6 inisi le loloto ole tafega e mafai lava ona lia’i ai oe mai oe vae, ma e mafai foi ona tafea ai lau ta’avale ile tafega malosi e tusa lona loloto male lua futu. Aua nei e taumafai e te sopopia, savali, pe aau, pe alu foi ile ta’avale i ni tafega malolosi. A fai e te taunu’u mai ise lologa, taofi ma toe foi i seisi auala. O a mea e tatau ona fai?
I taimi uma lava:
Ia agai mo laufanua maualuluga, ma tau mamao ese mai le lolo!. Fuafuaga mo Aiga i taimi fa’alavelave matuia: E tatau lava i aiga uma ona sauniuni mo fa’alavelave faigata i lo latou pitonu’u.O aiga uma lava ua fautuaina e nofo sauniuni ma ia ia se fuafuaga fa’ata’atia mo aiga mo taimi o fa’alavelave matuia.
Ole Fuafuaga mo Fa’alavelave Mtuia
Ia e silafia ina ia fa’ailo o lo’o i totonu o lou nu’u, fa’apea foi fa’ailoga ma Fuafuaga mo le fa’atu’ufuaina o lou nu’u
Fa’atinoina o lau
Fuafuaga: (Implement)
A FAI LOA UA E SILAFIAINA LAPATAIGA MO LOLOGA Gaoioi loa ile fa’atinoina o ia lapataiga
Teu teu ma fa’ataitai lau fuafuaga.
AO A’AFIA ILE LOLO FA’APEA FO’I MALE UMA OLE LOLO A fai o lo’o e nofo i lou fale, po’o lou foi mai foi, ia fa’aaoga fuafuaaga taua nei.
O mea e te mana’omia i Taimi ole lolo, male taimi ua maea ai le lolo:
I le taimi o lologo:
A fai ua manao mia le Fa’atu’ufuaina E le taumate i taimi o nei fa’alavelave, ole a logoina atu oe e le Ofisa e pulea lea ia tulaga e lou Itumalo, ae a fai ole a e aluese lava oe i lou lava loto malie, e tatau lava o na e logoina Leoleo po’o lou Ofisa Fa’alavelave Fa’afuase’i o lou Sitete ma Teretori [S/TES] po’o le logo foi ma fa’ailoa atu i ou mtuaoi.
O LOLOGA MA TA’AVALEAFI E tusa ma le afa o
fa’alavelave ma soifua maumau o lologa ma tafega e tutupu lea i Ta’avaleafi I totonu o lau ta’avale: Silasila totoa mo fa’afitauli nei:
A fai ae pe lau ta’avale i totonu ole vai, ole a taia loa ile malosi ole tafe le ta’avale. Ole fa’aopoina ole loloto ole tafe ile futu 12 inisi le maualuga, ole fa’aopoina foi lea ole mamafa ole malosi ole tafe ile 250 kgs. O le na mamafa male malosi ole a ave uma e le ta’avale. O le mea e sili ona leaga ole magoto lea ole ta’avale. Mo fa’aopoina o futu 12 inisi taitasi, e fa’apena ona maualuga le tupu ole vai i autafa ole ta’avale ma ole a talia ele tino ole ta’avale le malosi e tusa male 750 kgs ma ole mamafa foi lea ole a aveeseina mai ile fa’atusatusa ile mamafa ole ta’avale. O le lolo e 2 futu 600 milomita le loloto ole vai, ua lava lena e tafea ai se ta’avale.
Popolega mo le Soifuamaloloina Lolo.......Mataupu mo
le Soifuamaloloina ma le Saogalemu O lologa, e le gata na tele mea aoga e fa’aleagaina ai, ae fa’apea foi ona tutupu ai le amataga o fa’ama’i. E fa’apea foi ona tutupu ai ni manua ole tino male mafaufau. O nai ta’i ala nei e foia ai nei fa’afitauli e tutupu mai ile uma ole lolo
O le pepesi malosi o fa’ama’i ile maea ose lologa, e masani ona tutupu ile tele o Nu’u tamaoaiga ole Lalolagi. O fa’ama’i e fa’aona tutupu mai ona o nie lologa, ole manava tata, male mava tiga ma le pua’i, e mafua mai ile suavai ole lolo. E fa’apea foi male tetele ole namu e mafua ai le fa’ama’i ole mumu. O le a lamatia foi le tino ile ona pe fai e i ai ni manua e a’afia ile vai ole lolo ae leo ufiufiina. E fa’apena ona a’afia ai le manava [sela] ona ole tele o limulimu male pefu e tutupu mai ile uma ole lolo. O le ma’imanava, male manava tiga male pua’i. E mafua mai nei fa’ama’i i siama o lo’o i vai inu ae o lo’o a’afia i vai ole lolo. E fa’apena foi mea ai sa a’afia ile lolo po’o le fufuluina mama o lima sa susu i vai ole lolo. O le ma’imanava, male manava tiga male pua’i.
“ A fai e te masalosalo i le saogalemu o ni mea taumafa, e lelei ona lafoa’i i lo le mama’i ai.”
O Fa’ama’i e mafua mai ile Namu Ole puipuia o nei fa’ama’i e mafua mai ile namu, e foia lea ile fa’atamaiaina o nofoaga e tu’ufua ma fananau ai le namu. O le fa’aaogaina ole vaila’au mo le tinaia o lava ma le vaila’au mo le tineia o namu lapopoa [larvicides and adultcides] i laufanua o lo’o nonofo ma fananau ai namu, ole a fa’atino ina lea e le Ofisa ole matagaluega ole Vector Control i lou Itumalo. Ole a latou fa’asoasoaina mai ni mailei mo namu ma latou fa’ailoilo ia laufanua ile taimi ole taumafanafana. Ole a latou fa’ata’atia foi se fa’atatauga mole asiasia o nei vaega mai lea taimi ma lea taimi. O a latou fa’aiuga e matua’i aoga tele mole fautuaina ole Soifua maloloina o tagata ini fa’ama’i e fa’aono tutupu mai. Ole a fautuaina loa tagata lautele i nei faigata ma fai loa galuega uma mole puipuia ole soifua maloloina o tagata. E mafai foi ona e puipui lava oe e oe lava mai nei fa’ama’i e ala i mea nei:
Ona ole tino E mafua le ona ole tino pe a ulu ni siama ise lave ole tino e leo ufiufiina, ae maise lave le fa’aitetegata ile taimi ole tapenaina o le otaota ole lolo, e tele lava na lavelavea ai le tino ma ulu atu i ai siama mai le lolo. E matua’i taua tele le faia o le tui ona. Ma ia manatua, e tatau lava ona toe fa’afou lou tui ona ile 10 tausaga. Afai la e lavea lou tino ma i ai se manua, e taua tele lou va’ai se foma’i. A fai la o lou tui ona ua atoa le lima tausaga le matua, ole a fautuaina loa oe e toe fai leisi ou tui ona. O na tui ole faia e le Ofisa ole Soifua Maloloina o lou Itumalo.
O ma’i e a’afia ai le manava. O ma’i e a’afia ai e manava e afua mai lea ile tele ole siama e tupu mai le limu male pefu ole lolo. Eui lava ole tele o nei ma’i faigata tele ile toatele o tagata, ae e i ai lava nisi e matua’i tigaina ai lava. O le mea lea e tatau ai lava ona fa’avavevave le tapenaina o le lapisi ole lolo ma foia ai le tutupu mai o nei limu male pefu. E ao lava ina puipuia le manava maise lava pe a toe foi i lou fale ma tapenaina le otaota ole lolo. E lelei ona va’ai se tagata e poto fa’apitoa tau le manava, mo le ituaiga o masini manava e talafeagai mo oe. O lau foma’i foi ole a fautuaina oe mole fa’aaogaina o ia masini manava ma ole a ia pe tatau ona e au ai ile tapenaina ole otaota ole lolo.
MANU’A O manu’a, e tele lava ina tutupu i taimi o lologa. E tatau ona fa’aaoga le mafaufau e foia ai le tele o nei manu’a. E fautuaina ai oe i mea nei.
“A fai e te le mautinoa, valaau se tagata poto fa’apitoa.”
A’afiaga ole tinomaloloina i nei fa’alavelave. O le a’afiaga ole tinomalosi male mafaufau e afua mai ile tele o mea aoga ua fa’aleagaina, ose popolega sili lea ona fa’aitete i ai. E tatau lave ona e nofo uta i na vaega pe a a’afia ai oe, ae maise lou aiga ma au uo. Ia va’ai lelei lou malosi ma ia lava lelei lau malolo. Ia lelei foi mea taumafa. Ia fa’atalanoa fa’alavelave ma fa’ata’atia se fuafuaga mole tapenaina ma le toe fausi o lou fale ina ia foi’a ai le falo o lou malosi, ma le popole o lou loto. O lo’o avanoa tagata e fautuaina oe i nei fa’alavelave. A fai ae tulaga mai ua e le mafaia ona puleaina, e tatau loa ona saili se fesoasoani fa’apitoa.
TAPENAINA O MEA SA FA’ALEAGAINA ILE LOLO A mae’a loa le Lolo ma ua saogalemu ona toe foi i lou fanua ma lou fale, ole tapenaina ma fa’amamaina o lou fale ma lou fanua e tatau lava ona fa’atauina ma numera muamua i lau fuafuaga male fa’amamanoina o mea uma na susu. Ia manatua e tatau lava ona nofo uta i lapataiga uma e tusa ai male tapenaina o mea uma na a’afia ile lolo.
SAUNIUNI MO LE TAPENAINA MALE FUFULUINA O LOU FANUA MA LOU FALE Ave ese le vai ma vaivai O vai ma vaivai, ole nofoga lea ole tele o siama ma isis mea ola e fa’aono lelea pe a mano le vai, ma ole a lelea loa ile ea ma manavaina ma maua ai le ma’i. A fai la o na vaivai ua a’afia i vai ole otaota o tagata po’o ni manu pepe ile lolo, ole popolega sili lea ona oni fa’ama’i e fa’aona tutupu mai ai. E fa’apena foi ona taua le ave ese o vaivai o timuga. O le tele o nisi e a’afia gofie i le pefu pe a manavaina. O le mea lea e taua ai le vave ona fa’amama ese o vaivai.
FA’AMANO LOU FALE Ole tele ole afunia o lou fale ona ole ea i totonu o lou fale, ma ose popolega foi lea ona o nei mafuaaga.
O le a avea foi lea ma fa’afitauli e mamai ile ma’i ole mafatua male sela
Ia lava le onosa’i. Ole a umi se taimi e tatau ona fa’amano ai lou fale. O le ola foi lea o siama ole a i ai pea i lou fale, pe fai o lo’o maualuga pea lona afunia male susu. O le a fa’apea foi ona tumau le manogi mafu e mafua mai lea ile lolo. O le fa’ailoga foi lea ole ola o siama ma manu laiti fapea foi male limulimu.
AVE ESE MEA SUSU MAI LE FALE E faigata tele ona tia’i mea taua mai lou fale ae maise lava mea taugata ma fa’agalogata. Ae tatau lava ona manatua, ole taofi o na mea e fa’aona lamatia ai le soifua maloloina ole aiga. O le tulafono masani lava o lologa, o le tia’i pe lafoa’i mea ua le mafai ona fa’amamano ma fa’amama. O se manatu a tonu lava e mafai ona e fa’asaoina nai mea e fa’aaoga mo le fauina ole fale, e pei o laupapao puipui po’o lau kapeta na susu i vai ole timuga. E tatau foi ona e manatu pe tatau ona aveese le puipui o le fale ina ia vave ona mago, aua ole susu ole puipui, o lou fale ma mea e tumau ai pea le manogi mafu ma fai foi ma moega o fa’ama’i. Ia fa’apena foi ona suia fa’amama ole ea malulu male ea vevela pe a fai ua susu ile vai. E mafai foi ona fufulu ile vai pe a fai na susu i na o vai ole timu. Va’ai lelei ma fufulu ia mama a’o lei toe fa’aaogaina.
Alo ese mai le ea
leaga mai totonu o le fale.n I le taimi o lo’o tapena ai lou fale mai le lolo, ole a ia le manogi mafu ole lolo, ma ole a e le popole tele foi i ai, peitaiane, ole le ave eseina o mea ua susu ma afunia, ole a avea lea ma ala o ni fa’ama’i e ona lamatia ai oe. O vaivai ma mea susu ma afunia, ole a fai ma nofoaga o siama ma manu o fa’ama’i, ma limulimu e tutupu mai ai. O le pefu e mafua mai i nei limu ole a sao atu ile ea ma ole a mavaina ma mafua ai ona mafatua ma le ma’i ole sela. O na la mea susu, ole a le gata ile magoni mafu ole fale, ae ole a fa’apea ona afaina ai le soifuamaloloina. O fa’alavelave e tutupu mai i nei manu ma siama, fa’atasi ai ma isi afaina ole lolo, e pei o le umi ona lagona le namu mafu ole ea ole fale, fa’atasi ai ma nai ala e tu’u mamaina ai le afaina, ua fa’atalanoaina nei. E ui lava ua na’o fale e nonofo ai ua talanoaina nei, ae aoga foi mo isi foi ituaiga o fale. Alo ese mai
fa’alavelave e fa’aona tutupu mai ile
fa’aaogaina o Vaila’au ma fasimoli e
fufulu ai meaaoga ua a’afia ile lolo.
O le fufuluina o puipui , ole fola, o kapoti, ma pusa tu, ma le tele o meaafale ole a fa’aaogaina ai vaila’au e fa’apepe ai siama ma fasimoli. O le tele lava o le galuega ole a fa’aaogaina ai mea e mnasani ai ona fa’aaogaina ile fufuluina ole fale ma palapala. peitaiane e tatau lava ona fa’aaogaina ma le vaila’au mo le tapeina o siama. Ia fa’apea foi ona fa’aaogaina ona fufulu ai fa’amama ole ea malulu ma ona auala pe a fai na a’afia i le lolo. Manatua o vailaa’u ole tapeina o siama male vai ole fa’amanogiina ole fale e oona ma e lamatia ai le soifua. Ia manatua lelei ole tele o nei vai e tele le eseesega ile a’afiaga ole soifuamaloloina ole tagata. O nisi e le ai ni ona a’afiaga ao nisi e tele sona a’afiaga. Ole mea lea e tatau lava ona faitau lelei fautuaga ma fa’atonuga o lo’o ile tino ole vaila’au mo lona fa’aaogaina. Ia talai fa’amalama ma faitotoa ole fale e alu atu ai le ea fou ma ia vave ai ona mano. A fai ua mafai ona fa’aaogaina le eletise, e lelei ona fa’aaogaina loa le ili e tapili ai le fale fa’amano pe a uma ona fufulu mama i fasimoli ma vaila’au. Ia matu fa’aitete ile suina o nei vaila’au ia faitaulelei le fa’atonuga o lo’o tusia ai aua o nisi o nei vai pe a sui fa’atasi ole a tupu mai se asu oona e lamatia ai le saogalemu ma tutupu ai nisi o fa’alavelave, pe o’o ai foi ile oti. Aloese mai le asu
oona. O le nei asu oona e le mafai ona va’aia e mata e leai foi se manogi e lagonaina, e matautia tele lenei kesi pe afai ole a o’o atu ise tulaga maualuga. O lenei kesi e vave tele lona maualuga pe fai e fa’aaogaina se fagaulali alu ile penisini, ose ogaumu po’o se moli alu ile kesi, po’o afi malala mo fafo ae ua fa’aaogaina i totonu ole fale. Ia aua lava nei fa’aaogaina mea ua fuafuaina mo le fa’aaogaina i fafo ole fale, e fa’aaoga i totonu ole fale.
Aloese mai le pefu ole
Esepeta ma le pefu ole pulu Esepeta Ia taumafai lava ina ia tu’u ititia le pefe mai le Esepeta pe a fai o lo’o i ai i totonu o lou fale, ia matua’i fa’aitete lava i lona tapenaina ae maise le manavaina o le pefu aua o le a maua ai oe ile kanesa . A fai ua e masalomia pe silafia foi o i ai lenei vaega i lou fale. Ia fa’afeso’otai loa le Ofisa o le Soifuamaloloina i Kuiniselani, a fai o seisi Sitete ia fa’afeso’otai le Ofisa e pulea ia vaega. Pulu O le Pulu e tele foi lona oona ae maise lava le tele o mea o lo’o fa’aaoga i ai. e pei o valifale o lo’o fa’aaogaina ile tele o fale. Ole a a’afia ai le soifua maloloina ole tele o tagata ae maise lave tamaiti laiti. Ia matua’i fa’aitete ile pefu mai vali. A fai ua e silafiaina ia fa’afitauli i lou fale. Ia fa’afeso’otai atu
loa ile Ofisa ole Soifuamaloloina i Kuiniselani, a fai o seisi Sitete, ia
fa’afeso’otai atu le Ofisa e pulea ia vaega.
To’omaga mo fesoasoani. I le taimi o fa’alavelave matuia, o le tele lava o Sitete ole Malo Tele i ana pulega fa’aitumalo, o lo’o i ai Fa’alapotopotoga e mau mai ai le fesoasoani mo nei Fa’alavelave Matuia. O Fa’aaliga foi ma Lapataiga, ole a maua lea i le Leitio ma le Televise a lou Itumalo ma lou Nu’u. e fa’apena foi ona tau atu ile Niusipepa.
GALUEGA E FAI. Ia mataala i fa’aaliga ma matau i uiga o Tafega ma Lologa ma sauniuni mo le fa’atu’ufuaina i se taimi vave. A fai ua fa’ailoa mai tafeaga ma lologa i lou nu’u, po’o le taimi lava ua e silafia ai ole o’o mai tafega ma lologa, ia fa’anatinati loa ona fai se galuega ia fa’asaoina ai oe. E te leiloina pe na o nai sekone o lo’o totoe e te gaioioi ai. Ia sosola i laufanua maualuluga mo le fa’asaoina o Soifua. lo ese mai i laufanua e ono a’afia i lologa ma tafega. E i ai omoomo, laufanua maualalalo, o vaivanu, alavai mamate ma isi lava o mea e fa’aona lolo i lologa.
|
||